Ua fa'alauiloa e le Matagaluega o Maina ma le Malosiaga a Pasila ma le Ofisa o Suesuega Malosiaga (EPE) se lomiga fou o le fa'afanua o fuafuaga a le atunu'u mo le matagi i tai, ina ua mae'a se fa'afouga talu ai nei i le fa'avae fa'atonutonu mo le gaosiga o le malosi. Ua fuafua fo'i e le malo le i ai o se fa'avae fa'atonutonu mo le matagi i tai ma le haitorosene lanumeamata i le fa'ai'uga o lenei tausaga, e tusa ai ma se lipoti talu ai nei a le Reuters.
O le fa'afanua fou o matagaluega o matagi i tai ua aofia ai nei iloiloga mo le vaevaeina o eria feterale mo le atina'eina o le matagi i tai e tusa ai ma tulafono a Pasila i le fa'atonutonuina o eria, pulega, lisiina ma le lafoa'i atu.
O le fa'afanua, lea na fa'alauiloa muamua i le 2020, ua fa'ailoa mai ai le 700 GW o le gafatia o le matagi i tai i setete i le talafatai o Pasila, ae o fuafuaga a le Faletupe o le Lalolagi mai le 2019 na tu'uina atu ai le gafatia fa'apitoa a le atunu'u i le 1,228 GW: 748 GW mo le matagi opeopea, ma le malosiaga o le matagi mautu e 480 GW.
Na saunoa le Minisita o le Malosiaga a Pasila o Alexandre Silveira o loo fuafua le malo e faʻaaogaina se faʻavae faʻatonutonu mo le matagi i tai ma le haitorosene lanumeamata i le faaiuga o lenei tausaga, e pei ona lipotia mai e le Reuters i le aso 27 o Iuni.
I le tausaga na te’a nei, na tu’uina atu ai e le malo o Pasila se poloa’iga e fa’atagaina ai le fa’ailoaina ma le vaevaeina o avanoa fa’aletino ma punaoa fa’ale-atunu’u i totonu o vai i totonu o le atunu’u, sami fa’aitumalo, sone tau tamaoaiga fa’apitoa o le gataifale ma le fata konetineta e atiina ae ai galuega fa’atino o le malosiaga o le matagi i tai, o le la’asaga muamua lea a Pasila agai i le malosiaga o le matagi i tai. O se la’asaga muamua taua.
Ua faaalia foi e kamupani malosiaga le naunau tele e fausia ni faatoaga matagi i tai i ogasami o le atunuu.
I le taimi nei, e 74 talosaga mo pemita suʻesuʻega o le siosiomaga e fesoʻotaʻi ma galuega faatino o le matagi i fafo ua tuʻuina atu i le Institute for the Environment and Natural Resources (IBAMA), faatasi ai ma le gafatia tuufaatasi o galuega faatino uma ua fuafuaina e latalata atu i le 183 GW.
O le tele o galuega faatino ua fautuaina e le au atia’e Europa, e aofia ai kamupani tetele o le suau’u ma le kesi o le Total Energy, Shell ma Equinor, fa’apea fo’i ma le au atia’e o le matagi o lo’o folau o le BlueFloat ma le Qair, lea o lo’o galulue fa’atasi ma Petrobras.
O le haitorosene lanumeamata o se vaega foi lea o fuafuaga, e pei o le lala o Iberdrola i Pasila, o Neoenergia, lea e fuafua e fausia le 3 GW o faatoaga matagi i fafo i setete e tolu o Pasila, e aofia ai Rio Grande do Sul, lea na muamua sainia ai e le kamupani se maliega o le malamalama ma le malo o le setete e atiina ae le malosiaga o le matagi i fafo ma se galuega faatino e gaosia ai le haitorosene lanumeamata.
O se tasi o talosaga mo le matagi i tai na tuʻuina atu i le IBAMA e sau mai le H2 Green Power, o se kamupani atiaʻe haitorosene lanumeamata lea na sainia foʻi se maliega ma le malo o Ceará e gaosia ai le haitorosene lanumeamata i le nofoaga tau alamanuia ma le uafu o Pecém.
Ua sainia foʻi e Qair, lea e iai foʻi ana fuafuaga mo le matagi i tai i le setete o Pasila, se maliliega ma le malo o Ceará e faʻaaoga ai le matagi i tai e faʻamalosia ai se fale gaosi haitorosene lanumeamata i le nofoaga tau alamanuia ma le uafu o Pecém.
Taimi na lafoina ai: Iulai-07-2023
