Ua fa'amaonia e le Fono a Europa se fa'atonuga fou mo le malosiaga fa'afouina

I le taeao o Oketopa 13, 2023, na faasilasila ai e le Fono a Europa i Brussels ua latou taliaina se faasologa o fuafuaga i lalo o le Renewable Energy Directive (o se vaega o le tulafono ia Iuni o lenei tausaga) lea e manaomia ai atunuu uma o le EU e saunia le malosiaga mo le EU i le faaiuga o lenei sefulu tausaga. Fesoasoani i le ausiaina o le sini autu o le ausiaina o le 45% o le malosiaga faafouina.

E tusa ai ma se faasilasilaga a le au tusitala a le Fono a Europa, o tulafono fou e faatatau i vaega o loʻo i ai"faagesegese"tu'ufa'atasia o le malosiaga fa'afouina, e aofia ai felauaiga, alamanuia ma galuega faufale. O nisi o tulafono fa'apisinisi e aofia ai mana'oga fa'amalosia, ae o isi e aofia ai filifiliga fa'apitoa.

O le faasilasilaga a le au tusitala ua taʻua ai, mo le vaega o felauaiga, e mafai e atunuu auai ona filifili i le va o se sini faamalosia o le faaitiitia o le malosi o kasa e mafua ai le vevela o le lalolagi e 14.5% mai le faaaogaina o le malosiaga faafouina i le 2030 po o se vaega itiiti o le malosiaga faafouina i le faaaogaina mulimuli o le malosiaga seia oo i le 2030. E 29% le vaega faamalosia.

Mo pisinisi, o le faʻaaogaina o le malosiaga faʻafouina a atunuu auai o le a faʻateleina i le 1.5% i le tausaga, faʻatasi ai ma le sao o suauʻu faʻafouina mai punaoa e le o ni mea faʻaola (RFNBO) "e foliga mai" o le a faʻaitiitia i le 20%. Ina ia ausia lenei sini, o sao o atunuu auai i sini autu a le EU e manaʻomia ona ausia mea e faʻamoemoeina, pe o le vaega o le suauʻu faʻalenatura hydrogen e faʻaaogaina e atunuu auai e le sili atu i le 23% i le 2030 ma le 20% i le 2035.

O tulafono fou mo fale, fa'avevela ma fa'amālūlūina ua fa'atulaga ai se "sini fa'ailoa" o le itiiti ifo i le 49% o le fa'aaogaina o le malosiaga fa'afouina i le vaega o fale i le fa'ai'uga o le sefulu tausaga. O lo'o ta'ua i le fa'asalalauga fou o le a "fa'ateleina malie" le fa'aaogaina o le malosiaga fa'afouina mo le fa'avevela ma le fa'amālūlūina.

O le a faatelevaveina fo'i le fa'agasologa o le fa'amaoniaina o galuega faatino o le malosiaga fa'afouina, ma o le a fa'atinoina ni fa'atinoga fa'apitoa o le "fa'amaoniga fa'avavevaveina" e fesoasoani ai i le ausiaina o sini. O le a fa'ailoa mai e atunu'u auai vaega e tatau ona fa'avavevaveina, ma o galuega faatino o le malosiaga fa'afouina o le a faia i se faiga "fa'afaigofieina" ma le "laisene vave". O galuega faatino o le malosiaga fa'afouina o le a manatu fo'i o se "mea e sili ona taua i tagata lautele", lea o le a "fa'atapula'aina ai mafua'aga mo le tete'e fa'aletulafono i galuega faatino fou".

O le fa'atonuga e fa'amalosia ai fo'i tulaga fa'atonuina o le fa'aauauina e fa'atatau i le fa'aaogaina o le malosiaga o le biomass, a'o galue e fa'aitiitia le lamatiaga o"lē tumau"gaosiga o le bioenergy. "O le a faʻamautinoa e atunuu auai o loʻo faʻaaogaina le mataupu faavae o le faʻasolosolo, taulaʻi i polokalame lagolago ma le amanaʻiaina o tulaga faʻapitoa o le atunuʻu o atunuʻu taʻitasi," o le faʻamatalaga lea a le au tusitala.

Na saunoa Teresa Ribera, le minisita sui o Sepania o loo nafa ma le suiga o le siosiomaga, o tulafono fou o se “laasaga i luma” i le mafai ai e le EU ona tulituliloa ana sini o le tau i se “auala talafeagai, taugofie ma tauva.” O le uluai pepa a le Fono a Europa na faailoa mai ai o le “ata tele” na mafua mai i le feeseeseaiga i le va o Rusia ma Ukraine ma le aafiaga o le faamai COVID-19 ua mafua ai ona siitia le tau o le malosiaga i le EU atoa, ma faamamafaina ai le manaomia ona faaleleia le lelei o le malosiaga ma faateleina le faaaogaina o le malosiaga faafouina.

"Ina ia ausia lana sini umi o le faia o lana faiga o le malosiaga e tutoatasi mai atunuu lona tolu, e tatau i le EU ona taula’i atu i le faatelevaveina o le suiga lanumeamata, ma ia mautinoa o faiga faavae e faaitiitia ai le kasa oona o le malosiaga e faaitiitia ai le faalagolago i suauu mai fafo ma faalauiloa ai le avanoa talafeagai ma le saogalemu mo tagatanuu ma pisinisi a le EU i vaega uma o le tamaoaiga. Tau gafatia o le malosiaga."

Ia Mati, na palota ai sui uma o le Palemene a Europa e lagolago le fuafuaga, vagana ai Hanikeri ma Polani, ia na palota tetee, ma le Czech Republic ma Bulgaria, ia na leai se palota.


Taimi na lafoina ai: Oke-13-2023