Ua fa'atulafonoina e le Fono a Europa le fa'atonuga fou o malosiaga fa'afouina

I le taeao o Oketopa 13, 2023, na faasilasila ai e le Fono a Europa i Brussels ua latou taliaina se faasologa o faiga i lalo o le Renewable Energy Directive (se vaega o le tulafono ia Iuni o lenei tausaga) e manaʻomia ai sui uma o le EU e tuʻuina atu le malosi mo le EU. e oo atu i le faaiuga o lenei sefulu tausaga.Fesoasoani i le ausiaina o le sini masani o le ausia o le 45% o le malosi faʻafouina.

E tusa ai ma se faʻasalalauga faʻasalalau a le Fono a Europa, o tulafono fou e faʻatatau i vaega mafa'agesegesetu'ufa'atasiga o malosiaga fa'afouina, e aofia ai felauaiga, alamanuia ma faufale.O nisi tulafono fa'apolofesa e aofia ai mana'oga fa'atulafonoina, a'o isi e aofia ai filifiliga filifiliga.

O le fa'asalalauga fa'asalalau o lo'o ta'ua ai mo le vaega o felauaiga, e mafai e sui o le atunu'u ona filifili i le va o le fa'amauina o le 14.5% fa'aitiitia le malosi o le kasa oona mai le malosi fa'afouina i le 2030 po'o se fa'aitiitiga o le malosi fa'afouina i le fa'aaogaina o le malosi mulimuli i le 2030. vaega o le 29%.

Mo alamanuia, o le a si'itia le fa'aaogaina o le malosi fa'afouina a sui o le atunu'u i le 1.5% i le tausaga, fa'atasi ai ma le sao o suau'u fa'afouina mai puna'oa e le o ni mea ola (RFNBO) "e ono" fa'aitiitia i le 20%.Ina ia ausia lenei sini, o sao a sui o le EU i le EU o loʻo faʻatulagaina atoa sini e manaʻomia ona faʻamalieina faʻamoemoega, poʻo le vaega o le suauʻu faʻasaʻo hydrogen faʻaaogaina e sui o le setete e le sili atu i le 23% i le 2030 ma le 20% i le 2035.

O tulafono faatonutonu fou mo fale, faʻavevela ma faʻamaluluina o loʻo tuʻuina mai ai se "faʻailoga faʻamaonia" o le itiiti ifo i le 49% le faʻaaogaina o malosiaga faʻafouina i le vaega o fale i le faaiuga o le sefulu tausaga.Ua taʻua i le tala fou e faapea, o le a “faasolosolo malie” le faaaogāina o le malosi fou mo le faamafanafana ma le mālūlū.

O le faʻagasologa o faʻatagaga mo galuega faʻafouina malosiaga o le a faʻavaveina foi, ma faʻapipiʻiina faʻapitoa o le "faʻamaonia faʻavavevave" o le a faʻatinoina e fesoasoani e ausia sini.O le a fa'ailoa mai e sui o le atunu'u vaega e tatau ona fa'avavevave, ma o galuega fa'afouina o le malosi fa'afouina o le a faia i se faiga "fa'afaigofieina" ma le "vave-vave-laisene".O galuega fa'afouina fa'afouina o le a fa'apea fo'i e fa'apea o le "fa'ato'a pule a tagata lautele", lea o le a "fa'atapula'aina mafua'aga mo le tete'e fa'aletulafono i galuega fou".

O le fa'atonuga fo'i e fa'amalosia ai tulaga fa'aauau e uiga i le fa'aogaina o le malosi o le biomass, a'o galue e fa'aitiitia le lamatiaga olē gafataulimainagaosiga o le bioenergy."O le a faʻamautinoa e sui o le setete o loʻo faʻaaogaina le mataupu faavae, e taulaʻi i polokalame lagolago ma le amanaia o tulaga faʻapitoa a le atunuʻu o atunuu taʻitasi," o le tala lea a le faʻasalalauga.

O Teresa Ribera, le minisita sui o Sepania e nafa ma le suiga o le siʻosiʻomaga, fai mai o tulafono fou o se "laasaga i luma" e mafai ai e le EU ona tulituliloa ana sini o le tau i se "auala talafeagai, taugofie ma tauvaga".O le uluai pepa a le Fono a Europa na faailoa mai ai o le "ata tele" na mafua mai i le feteenaiga a Rusia-Iukureini ma le aafiaga o le faamai COVID-19 ua mafua ai ona siitia tau o le malosi i le EU atoa, ma faailoa ai le manaomia o le faaleleia atili o le malosi ma faateleina le malosi faafouina. taumafa.

Ina ia ausia lana sini umi o le faia o lona malosi faʻavae tutoatasi mai atunuu lona tolu, e tatau i le EU ona taulaʻi i le faʻavaveina o le suiga lanu meamata, faʻamautinoa o faiga faʻavae o le malosi e faʻaitiitia ai le faʻalagolago i suauʻu faʻaulufale mai ma faʻalauteleina le saʻo ma le saogalemu avanoa mo tagatanuu EU ma pisinisi i vaega uma o le tamaoaiga.Tau tau malosi.

I le masina o Mati, na palota uma ai sui o le Palemene Europa i le fua, sei vagana ai Hanikeri ma Polani, lea na palota tetee, ma le Czech Republic ma Bulgaria, lea na teena.


Taimi meli: Oke-13-2023