International Energy Agency: E manaʻomia e le lalolagi ona faʻaopoopo pe faʻaleleia le 80 miliona kilomita o laina eletise

O le International Energy Agency talu ai nei na tuʻuina atu ai se lipoti faʻapitoa e taʻu mai ai e ausia uma atunuu'sini o le tau ma faʻamautinoa le saogalemu o le malosi, o le a manaʻomia e le lalolagi ona faʻaopoopo pe sui le 80 miliona kilomita o le eletise eletise i le 2040 (e tutusa ma le aofaʻi atoa o laina eletise o loʻo i ai nei i le lalolagi).Faia ni suiga taua i metotia o le vaavaaiga.

O le lipoti, "Power Grids and a Secure Energy Transition," o loʻo suʻesuʻeina le tulaga o loʻo i ai nei o le eletise o le lalolagi mo le taimi muamua ma faʻaalia ai o le eletise e taua tele i le faʻamalo o sapalai eletise ma faʻaogaina lelei le malosi faʻafouina.Ua lapataia e le lipoti e faapea, e ui i le malosi o le manaoga o le eletise, o tupe teufaafaigaluega i grids ua paʻu i totonu o tamaoaiga ma atinaʻe sei vagana ai Saina i tausaga talu ai nei;grids i le taimi nei "e le mafai ona tausisia" ma le faʻapipiʻiina vave o le la, matagi, taavale eletise ma pamu vevela .

E tusa ai ma taunuuga o le tulaga o tupe teufaafaigaluega ua le mafai ona tausisia ma le telegese o le suiga o tulafono faatonutonu, na faailoa mai e le lipoti e faapea, i le tulaga o le tuai o laina eletise, o le vaega o le eletise.'s fa'aputuga o le carbon dioxide mai le 2030 i le 2050 o le a 58 piliona tone e sili atu nai lo mea na folafolaina.E tutusa lea ma le aofa'i o le carbon dioxide o lo'o fa'aosoina mai le eletise o le lalolagi i le fa tausaga talu ai, ma e 40% le avanoa e si'itia ai le vevela o le lalolagi i le sili atu i le 2 tikeri Celsius.

A'o fa'atupula'ia vave le fa'afaigaluegaina o malosiaga fa'afouina, toetoe lava fa'aluaina talu mai le 2010, o le aofa'i o tupe fa'afaigaluega i le lalolagi e tau le'i fa'ateteleina, o lo'o totoe i le $300 piliona i le tausaga, o le tala lea a le lipoti.E oo atu i le 2030, e tatau ona faaluaina lenei tupe i le sili atu i le $600 piliona i le tausaga e ausia ai sini o le tau.

Ua faailoa mai e le lipoti e faapea, i le isi sefulu tausaga o lumanai, ina ia mafai ona ausia le malosi ma le tau o sini o atunuu eseese, e tatau ona siitia le eletise o le lalolagi i le 20% vave atu nai lo le sefulu tausaga talu ai.E le itiiti ifo i le 3,000 gigawatts o galuega faʻafouina malosi o loʻo faʻatulagaina i le taimi nei e faʻatali e faʻafesoʻotaʻi i le grid, e tutusa ma le faalima taimi le aofaʻi o le malosi fou o le solar photovoltaic ma le malosi o le matagi faʻaopoopo i le 2022. e maua ai le leai o ni fa'aleagaga.

Ua lapata'i mai e le International Energy Agency, a aunoa ma le tele o faiga fa'avae ma le fa'afaigaluegaina o tupe, o le le lava o le fa'asalalauga ma le tulaga lelei o atina'e fa'ata'oto e mafai ona le ausia ai sini o le tau o le lalolagi ma fa'aleagaina ai le puipuiga o le malosi.


Taimi meli: Oke-20-2023