US Department of Energy faaopoopo le $30 miliona i suʻesuʻega ma atinaʻe o faiga e teu ai le malosi

E tusa ai ma ripoti mai fafo, o le US Department of Energy (DOE) o loʻo fuafua e tuʻuina atu i le au atiaʻe le $ 30 miliona e faʻamalosia ai ma faʻatupe ai le faʻaogaina o masini e teu ai le malosi, aua o loʻo faʻamoemoe e matua faʻaititia le tau o le faʻaogaina o le eletise.
O le vaega tupe lea o lo o fa’atautaia e le Ofisa o le Eletise a le DOE, o le a vaevaeina i ni vaega tupe e lua e ta’i $15 miliona i le ta’i tasi.O se tasi o tupe o le a lagolagoina suʻesuʻega i le faʻaleleia atili o le faʻatuatuaina o faiga e teu ai le malosi umi (LDES), lea e mafai ona maua ai le malosi mo le itiiti ifo i le 10 itula.O le isi vaega tupe o le a maua ai le faʻatupeina o le US Department of Energy's Office of Electricity (OE) Rapid Operational Demonstration Program, lea ua fuafuaina e faʻatupe vave ai le faʻaogaina o le malosi fou.
O le masina o Mati o le tausaga nei, na folafola ai e le polokalame le tuuina atu o le $2 miliona tala tupe i fale suesue a le atunuu e ono a le Matagaluega o Malosiaga a le Iunaite Setete, e fesoasoani ai i nei faalapotopotoga o suesuega i le faia o suesuega, ma o le $15 miliona tala tupe fou e mafai ona fesoasoani i le faatelevaveina o suesuega i faiga e teu ai le malosi o le maa.
O le isi afa o le tupe a le DOE o le a lagolagoina ai nisi o faiga e teu ai le malosi o loʻo i ai i le amataga o suʻesuʻega ma atinaʻe, ma e leʻi sauni mo le faʻatinoina o pisinisi.
Faatelevaveina le fa'aogaina o faiga e teu ai le malosi
Gene Rodrigues, Failautusi Fesoasoani mo Eletise i le US Department of Energy, fai mai: “O le maua o nei faʻatupega o le a faʻavavevaveina ai le faʻapipiʻiina o masini e teu ai le malosi i le lumanaʻi ma maua ai fofo taugofie mo le faʻamalieina o manaʻoga eletise o tagata faʻatau.O le taunuuga lea o le galue malosi a le alamanuia e teu ai le malosi.”, o le alamanuia o loʻo taulamua i le faʻalauiloaina o le atinaʻeina o le faʻaputuga o le malosi faʻaonaponei mo se taimi umi."
E ui e le'i fa'ailoa mai e le Matagaluega o Malosiaga a le Iunaite Setete po'o ai le au atina'e po'o le fa'aputuina o le malosi o le a maua le fa'atupega, ae o le a galulue fa'atatau i le 2030 sini na fa'atulaga e le Energy Storage Grand Challenge (ESGC), lea e aofia ai ma nisi o Target.
ESGC na fa'alauiloa ia Tesema 2020. O le sini o le lu'itau o le fa'aitiitia lea o le tau fa'atatau o le fa'aputuina o le malosi mo le umi o le taimi e teu ai le malosi i le 90% i le va o le 2020 ma le 2030, ma fa'aitiitia ai le tau o le eletise i le $0.05/kWh.O lona sini o le fa'aitiitia o le tau o le gaosiga o le 300-kilomita EV maa i le 44% i le vaitaimi, ma fa'aitiitia ai lona tau i le $80/kWh.
O le fa'atupega mai le ESGC ua fa'aaogaina e lagolago ai le tele o galuega e teu ai le malosi, e aofia ai le "Grid Energy Storage Launchpad" o lo'o fausia e le Pacific Northwest National Laboratory (PNNL) ma le $75 miliona o lo'o fa'atupeina e le malo.Ole taamilosaga lata mai ole fa'atupega ole a alu ile su'esu'ega ma atina'e.
Ua tu'uina atu fo'i e le ESGC le $17.9 miliona i kamupani e fa, Largo Clean Energy, TreadStone Technologies, OTORO Energy ma Quino Energy, e atia'e ai su'esu'ega fou ma faiga gaosiga mo le teuina o le malosi.
Le aga'i i luga ole atina'e ole alamanuia e teu ai le malosi ile Iunaite Setete
Na faalauiloa e le DOE nei avanoa fou tau tupe i le ESGC Summit i Atlanta.Na maitauina foi e le DOE o le Pacific Northwest National Laboratory ma le Argonne National Laboratory o le a avea ma faamaopoopo poloketi a le ESGC mo le isi lua tausaga.O le Ofisa o le Eletise a le DOE ma le Ofisa o le Malosiaga Fa'afouina ma Malosi'aga Fa'afouina a le DOE o le a tu'uina atu le $300,000 e fa'atupe ai le tau o le polokalame ESGC e o'o atu i le fa'ai'uga o le tausaga fa'aletupe 2024.
O le faʻatupega fou na faʻafeiloaʻia lelei e vaega o pisinisi o oloa i le lalolagi atoa, ma Andrew Green, le pule sili o le International Zinc Association (IZA), fai mai e fiafia i tala fou.
"O le International Zinc Association ua fiafia e vaʻai i le US Department of Energy faʻalauiloa ni tupe tetele fou i le teuina o le malosi," o le tala lea a Green, ma matauina le faʻatupulaia o le fiafia i le zinc o se vaega o le teuina o masini.Fai mai a ia, "Matou te fiafia i avanoa e aumaia e maa zinc i le alamanuia.Matou te tulimatai atu e galulue faʻatasi e faʻatautaia nei fuafuaga fou e ala i le faʻaogaina o le zinc battery initiative.”
O tala fou o loʻo mulimuli mai i le faʻateleina o le malosi faʻapipiʻiina o masini e teu ai maa na faʻapipiʻiina i le Iunaite Setete i tausaga talu ai nei.E tusa ai ma faʻamatalaga na tuʻuina mai e le US Energy Information Administration, o le faʻapipiʻiina o le gafatia faʻapipiʻiina o le tele o masini e teu ai malosiaga i totonu o le Iunaite Setete ua faʻateleina mai le 149.6MW i le 2012 i le 8.8GW i le 2022. O le saoasaoa o le tuputupu aʻe o loʻo faʻateleina foi, fa'atasi ai ma le 4.9GW o faiga e teu ai le malosi na fa'atinoina i le 2022 toetoe a fa'aluaina mai le tausaga talu ai.
O le fa'atupega a le malo o Amerika e foliga mai e taua tele i le ausiaina o ana sini fa'apipi'iina o le fa'aputuina o le malosi, e le gata i le fa'aopoopoina o le gafatia fa'apipi'iina o faiga e teu ai le malosi i totonu o le Iunaite Setete ma le atina'eina o tekinolosi e teu ai le malosi.O Novema talu ai, na faʻailoa faapitoa ai e le US Department of Energy le $ 350 miliona i le faʻatupeina mo galuega umi e teu ai le malosi, ma faʻamoemoe e faʻamalosia le faʻafouina i lenei matata.


Taimi meli: Au-04-2023